Poziv za članstvo u SOVCG

Uradite to radi samopoštovanja.
Uradite to da biste ostvarili prava koja Vam garantuju Ustav i zakoni Crne Gore.
Uradite to radi solidarnosti sa onima među nama koji su materijalno najugroženiji.
Uradite to da biste se ljepše, sigurnije i slobodnije osjećali u svom radnom okruženju.
Uradite to iz proste potrebe da se čuje i Vaš glas.

Detaljnije

Radionica_SOVCG-USSC-EUROMILNa poziv Unije Slobodnih Sindikata Crne Gore (USSCG) i Sindikalne Organizacije Vojske Crne Gore (SOVCG), 19. i 20. 09. 2011. godine, u Podgorici je boravila delegacija Evropske organizacije vojnih sindikata i udruženja (EUROMIL), koju su sačinjavali Predsjednik EUROMIL-a gospodin Emanuel Džejkob i njegov zamjenik gospodin Bernhard Gerc.

U ponedeljak 19.09.2011. godine Predsjednik i Zamjenik predsjednika EUROMIL-a su u ulozi moderatora realizovali radionicu pod nazivom:

„ISKUSTVA SINDIKALNOG ORGANIZOVANJA I DJELOVANJA U ČLANICAMA EUROMIL-a I MOGUĆNOSTI NJIHOVE PRIMJENE U VOJSCI CRNE GORE"

Na radionici su planirane i obrađene tri teme:
1. Minimum prava i uslova za sindikalno organizovanje u Vojsci,
2. Socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje
3. Metode i tehnike sindikalne akcije i djelovanja radi ostvarivanja prava zaposlenih.

Radionica_SOVCG-USSC-EUROMIL_4Pored delegacije EUROMIL-a na radionici su učestvovali: generalni sekretar USSCG g.din. Srđa Keković, predstavnik Ministarstva odbrane ppuk Radoljub Vitorović i Generalštaba ppuk Zdravko Petrović, delegacija Sindikata Vojske Crne Gore (SVCG) i delegacija Sindikalne Organizacije Vojske Crne Gore (SOVCG), a za prevođenje su angažovani prevodioci iz stručne službe USSCG.

U ulozi domaćina radionice Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore gospodin Srđa Keković je prije početka rada pozdravio goste iz EUROMIL-a i zahvalio se na njihovoj posjeti, izrazivši nadu i uvjerenje da će iskustva i pozitivna praksa sindikalnog organizovanja i djelovanja u vojskama evropskih zemalja pomoći sindikatima u VCG u daljem radu i pravazilaženju postojećih problema.
Zatim je otvorio radionicu i dao riječ predsjedniku EUROMIL-a gospodinu Džejkobu.

O EUROMIL-u:
Predsjednik Džejkob je predstavio sebe i potpredsjednika Gertza a zatim je upoznao prisutne o nastanku, funkcionisabnju i istorijatu EUROMIL-a.
''Jedno od prvih vojnih udruženja stvoreno je 1956. god. u Njemačkoj i pored toga što je tadašnji njemački kancelar bio potpuno protiv bilo kakvog sindikalnog organizovanja u njemačkoj vojsci. Početkom sedamdesetih godina Belgija, Njemačka, Norveška i Italija su odlučile da formiraju EUROMIL. Isti je formiran u septembru 1972. godine sa sjedištem u Bonu jer je članstvo vojnih udruženja njemačke vojske bilo najbrojnije. Tako je bilo sve do 1994. godine kada je otvorena kancelarija u Briselu.
EUROMIL nema zvaničan kontakt-vezu sa NATO i Evropskom unijom ali ima dobru saradnju sa Evropskim parlamentom i Evropskom komisijom, kao i sa Generalnom skupštinom NATO saveza a takođe sarađuje i sa OEBS-om. EUROMIL je član evropskog nevladinog sektora.
Članice EUROMIL-a u zavisnosti od zakonodavstva zemlje iz koje dolaze su pristupile kao vojna udruženja ili vojni sindikati. Odnos vojnih udruženja i sindikata u EUROMIL-a je 50:50%.
EUROMIL ima 39 članica ( udruženja i sindikata ) iz 25 zemalja.
Predsjednik Džejkob je detaljno upoznao prisutne o načinu organizacije, funkcionisanju iproblemima sa kojima se suošavaju sve njene članice ponaosob.

EUROMIL:
• nastoji da se bavi isključivo socijalnim i ekonomskim pitanjima i problemima zaposlenih,
• želi da doprinese poboljšanju radnih uslova zaposlenih,
• zalaže se (promoviše) za primjenu evropskog socijalnog zakonodavstva
• jedno od važnih pitanja kojima se bavi jesu i radni sati zaposlenih u vojsci; zalaže se za primjenu evropske direktive o broju radnih sati iako postoje problemi u njihovoj primjeni u vojsci i policiji s obzirom na specifičnost njihovog posla pa se teži da se na nacionalnom nivou pronađu najbolja rješenja po ovom pitanju.
• Zalaže se za primjenu i poštovanje ljudskih prava i sloboda kao osnovni preduslov za ostvarivanje ostalih prava zaposlenih u vojsci
Predsjednik Džejkob je dalje naglasio da je prvi uslov za dobro funkcionisanje udruženja – sindikata pravna osnova tj. postojeće pravne regulative države iz te oblasti.

O načinu pristupanja EUROMIL-u:
Radi priključivanja EUROMIL-u neophodno je da se o tome izjasni članstvo dobrovoljno, slobodno i demokratski. Kada se donese odluka o tome podnosi se aplikacija za članstvo ili status posmatrača, koji može biti u trajanju od jedne do više godina. Status posmatrača je praktičan kako bi se moglo sagledati kako EUROMIL funkcioniše i koji su benefiti članstva u ovoj organizaciji. Kao posmatrač nemate pravo glasa. Ako ste član odlučujete u predsjedništvu.
Uz aplikaciju je potrebno dostaviti kopiju statuta aplikanta, upitnik sa pitanjima koji dobijate od nas i dajete odgovore, ciljeve koje želite postići u budućnosti, odnos sa drugim sindikatima i udruženjima itd. Nakon toga uspostavljamo kontakt sa aplikantom, posjećujemo ih radi sagledavanja opšte situacije. Aplikant mora imati lice za oblast pravnih pitanja koje takođe odgovara na pitanja iz upitnika.

Svaka članica ima određeni broj glasova. Broj članova i budžet određuju broj glasova. Članica koja ima status posmatrača ne plaća članarinu. Članarina se određuje na osnovu nivoa životnog standarda u zemlji ( npr. u Makedoniji je člnarina 27 e po članu godišnje, u Rusiji 32 e, Poljska 96 e, najviše plaćaju Holandija i Irska – oko 207 e ). Osim članarine imate i troškove putovanja i prisustva sastancima, najčešće u Briselu. Trudimo se da to bude samo jednom godišnje, sa maksimalnom razmjenom iskustava, informacija i više radionica.

Nakon uvodnog izlaganja predsjednika EUROMIL-a predsjednici Sindikata VCG i Sindikalne organizacije VCG su govorili o sindiklanom organizovanju u Vojsci Crne Gore.

Predsjednik SO VCG je kao jedan od domaćina pozdravio goste iz EUROMIL-a i sve ostale koji su prisutni - predstavnike MO, GŠ VCG i Sindikata VCG. Kao predsjednik prvog sindikata u Vojsci Crne Gore istakao je postojanje problema u dosadašnjem funkcionisanju SO ali je izrazio nadu da je to moguće prevazići i da ne vidi prepreke da se započne zajedničko rješavanje problema zaposlenih. Izrazio je nadu da će iskustva koje nam je donio EUROMIL u dvije posjete sigurno biti dobra osnova za budućnost.

Realizacija planiranih tema Radionice:

''Minimum prava i uslova za sindikalno organizovanje u Vojsci"
(temu je realizovao Predsjednik EUROMIL-a)

Radionica_SOVCG-USSC-EUROMIL_1Po pitanju minimuma prava i uslova za sindikalno organizovanje u Vojsci uvijek mora da se traži idealno rješenje za državu. Prvi korak je da se uspostavi – donese određena regulativa kojom bi se regulisalo sindikalno organizovanje u Vojsci.
Prije svega potrebno je da se reguliše pitanje slobodnog vremena za predsjednika i članove odbora koje bi oni koristili za realizaciju sindikalnih aktivnosti.U evropskoj praksi su prisutna različita rješenja – od nekoliko slobodnih dana do oslobađanja od vojnih obaveza, država ih plaća a oni rade u okviru sindikata. To uglavnom zavisi od regulative u svakoj zemlji, od broja članova organizacije – udruženja i od broja članova odbora. Sporazum je u obliku ugovora ili je uključen u opštu regulativu.
U prvoj fazi poželjno je imati sporazum zbog moguće izmjene zakona pa tek kasnije to regulisati opštim zakonima u zemlji. U Njemačkoj je praksa da svaki član ima 12 slobodnih dana u toku godine radi prisustva sastancima, seminarima, kongresima i sl.
Sledeća veoma bitna tačka jeste da sindikatima treba garantovati pravo na informisanje, da imaju mogućnost slobodnog informisanja tamo gdje ljudi rade – u kasarnama. Takođe i da mogu postavljati svoje informacije na oglasnim tablama.
Članovima odbora i predsjedniku mora biti omogućeno da obiđu svoje članove u radno vrijeme, posebno kada članstvo pozove svoje predstavnike da ih posjete. Ukoliko žele da održe sastanak u kasarnama predstavnici sindikata moraju prethodno upoznati komandanta kako bi dobili odobrenje.
Efektivan rad sindikata podrazumijeva slobodan pristup članstvu.
Veoma je važna i sloboda govora koja se mora obezbijediti predsjedniku i članovima odbora, koji moraju imati slobodu da o problemima govore javno u medijima i svakako sa svojim članovima.
Nezavisnost sindikata je obaveza jer bi vas u suprotnom sve drugo vrlo brzo otjeralo u drugu krajnost gdje bi ste bili prepoznati kao zavisni.
Kod pretpostavljenih uvijek postoji strah da će sindikalne vođe unijeti neku politiku u odnose u vojsci. Dobro je iskustvo da sindikat stavi u svoj statut da nema namjeru ili cilj da se miješa u vojne operacije, da se odriče štrajka kao načina sindikalne akcije ali da želi fer rješenja za plate, penzije, osiguranje i druga pitanja iz radnog odnosa. Svi koji treba da se bave sindikalnim radom ne smiju biti pod pritiskom.
Kada sam izabran u za predsjednika sindikata 1993. godine bio sam pukovnik i nijesam se plašio za svoju karijeru, ali ako počnete sa sindikalnim radom treba znati da je tu obično kraj vojne karijere.
Jedan od uslova efikasnog rada su redovni sastanci Ministarstva odbrane sa predsjednicima sindikata. Neophodno je da Ministar odbrane lično najmanje dvaput godišnje primi predstavnike sindikata. Ukoliko želite efikasnost ministar i predsjednici sindikata se moraju dobro poznavati i imati neposredan kontakt. Kada predsjednik sindikata dolazi kod ministra on tada nije potpukovnik već predstavnik zaposlenih. Osim kontakta na najvišem nivou sindikati i poslodavac moraju imati svoje odbore koji bi se sastajali i rješavali određene probleme. Ministarstvo treba da omogući realne konsultacije o predlozima zakona i sl. Takođe je veoma dobro da sindikati podnose inicijative za izmjene zakona i sva druga pitanja koja se tiču prava zaposlenih. Ovo podrazumijeva obavezu da se o tim predlozima obavezno razgovara.

„Socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje"
(temu je realizovao Zamjenik predsjednika EUROMIL-a)

Osnov za dijalog je da imate slobodno vrijeme da realizujete svoje obaveze. Bez slobodnog vremena teško je realizovati obaveze iz oblasti sindikalnog rada. Prvi korak i ovdje jeste usaglašavanje kako će se dijalog sprovesti. Npr. u Danskoj kada se raspravlja o platama vojnog osoblja vodi se razgovor sa ministrom finansija. Na kraju se sa Ministrom odbrane dolazi do rješenja.
Prilikom donošenja nekog akta u Evropi se u prednapomeni stavlja da je o tom razgovarano sa sindikatom. Na nižim nivoima se pregovara o realizaciji donešenih akata.
Važno je znati da je za EUROMIL socijalni dijalog jedan od najvećih izazova na evropskom nivou. Ukoliko ne postoji socijalni dijalog potrebno je naći druge načine za ostvarivanje i realizaciju tog zadatka.
Socijalni dijalog treba voditi po uzoru na socijalni dijalog koji vode sindikati na nacionalnom nivou.
U Evropskoj uniji je predložen projekat za dalju obuku vojnika ali i obaveza da se vojnici upoznaju sa sindikalnim aktivnostima i organizovanjem.

Na traženo pojašnjenje u vezi slobodnih dana koji se odobravaju za sindikalne aktivnosti, sastanke seminare i sl, da li se isti računaju u godišnji odmor i da li se plaćaju zaposlenom,
gospodin Gertz je odgovorio da su svi dani van godišnjeg odmora i da su plaćeni.
Sljedeće pitanje je bilo da li u vojskama EU postoji kolektivno pregovaranje i kakva su iskustva?
Odgovor: Najčešće se organizuje kolektivno pregovaranje u okviru sindikata i sa poslodavcem. Pregovaranje može da bude i po određenim temama. Takođe je moguće utvrditi određene probleme na početku mandata jedne vlade i ministara i rješavati ih za vrijeme trajanja istog. Najbolje je imati jedan dogovor sa Ministarstvom odbrane o temama i interesima i da se te teme realizuju za vrijeme mandata tog ministra. Najčešće zavisi od ministra odbrane i Vlade kako će ovaj problem postaviti.
Osim ovog postoji i direktan način pregovaranja sa članovima parlamenta, npr. u Njemačkoj, Članovi parlamenta mogu da predlože neka pitanja za pregovaranje. Često imate situaciju da MO izbjegava pregovore. Takva situacija stvara neslogu. U takvoj situaciji veoma je važno da članovi sindikata dokažu da su oni taj socijalni partner koji treba da zadobije njihovo povjerenje.
Kako će se nastaviti zavisi od vašeg strateškog pristupa:
• Ne treba sjediti i čekati da Ministrstvo odbrane, GŠ ili Skupštinski odbori nešto urade i daju kao gotovo, na šta su mogući samo naši komentari jer ako čak i date bolje rješenje oni će vas nerado saslušati.
• druga mogućnost je da sindikat pokrene inicijativu, kako bi rješenja bila inicirana i vođena od strane sindikata.
Ono što treba da bude prednost sindikata u dijalogu jeste da on može pokupiti prave informacije od svog članstva kako bi ih predočio Ministarstvu. Sindikati mogu da budu prvi nivo upozorenja za Ministarstvo odbrane i GŠ jer najbolje znaju šta se dešava i koji su problemi.
EUROMIL sve više pažnje poklanja radnim i žiotnim uslovima vojnika koji su poslati na zadatke. Članice EUROMIL-a ne žele da se miješaju u vojne operacije ali mi moramo da se uključimo u rješavanje eventualnih problema koji mogu nastati za vrijeme izvršenja zadatka. Sve više se počinjemo brinuti i o vetranima, posebno o onima koji se ne mogu sami brinuti o sebi. Takođe sve više važnosti pridajemo bezbjednosti i zdravlju pripadnika vojske. Direktiva na evropskom nivou govori o uslovima koji se u tom pogledu moraju ispuniti. Navedena direktiva o bezbjednosti i zdravlju tijesno je povezana sa radnim satima jer jedno povlači drugo. Time je bezbjednost i zdravlje druga najvažnija stvar u pregovorima (socijalnom dijalogu ).
U vezi bezbjednosti i zdravlja sakupljamo iskustva ljudi koji su u misijama. Posebno šta i kako treba uraditi kada vojnici iz više zemalja učestvuju u jednoj misiji. Uputili smo predlog da se mora izvršiti obuka tih ljudi u poznavanju jezika. Kao drugu preporuku predložili smo da ljudstvo u misijama zbog specifičnosti područija mora imati bolju zdravstvenu zaštitu.
Ne smije se zaboraviti da bezbjednost svakog čovjeka ima socijalnu dimenziju. Svaka odluka komandanta ima uticaj na socijalni status svakog pojedinca. U tom smislu niko ne smije da vam stavlja prepreke ako dajete neke predloge za unapređenje itd.

„Metode i tehnike sindikalne akcije i djelovanja
radi ostvarivanja prava zaposlenih"
(temu je realizovao Predsjednik EUROMIL-a)

Uvodeći u ovu temu generalni sekretar USSCG je tražio odgovor na pitanje da li ''građanin u uniformi'' može javno da iskaže svoje neslaganje i da za to ne snosi posledice?
Odgovor: Kao posebno važna metoda sindikalnog djelovanja jeste stalna prisutnost u medijima. Uloga predsjednika je da iznese stav svoje organizacije u medijima.

Kao što je već rečeno prije uspostavljanja socijalnog dijaloga neophodno je da postoji određena regulativa i da se dosledno realizuje u praksi. Socijalni dijalog je stalan proces i neograničen u vremenu ali se moraju imati neki rokovi kada se nešto mora završiti.
Mora se voditi računa o tome da dijalog obično otpočinjemo sa visokim ciljem a na kraju završimo sa kompromisom. Ako se desi da se ne postignu rezultati situacija se obično rješava štrajkom. U većini zemalja još na samom početku se morate odreći štrajka ali morate imati neki jaki način iskazivanja problema i traženja rješenja.

Koje su mogućnosti odnosno metode sindikalne akcije:
• socijalni dijalog,
• vojne manifestacije u vojnim uniformama ( bez oružija ); u nekim zemljama takve manifestacije nijesu dozvoljene,
• vojne manifestacije u kojima su sindikati bili inovativni ( u posljednih nekoliko godina ), npr. manifestacija u Mađarskoj, u uniformama, na pravi vojnički način, bez buke, bez zastava , kroz centar grada, na čelu sa muzikom;
• u drugom jednom slučaju predstavnci sindikata su obukli uniforme koje su ličile na vojne; u Holandiji su organizovane vojne demonstracije u uniformi, ispred parlamenta,
Ako je to moguće potrebno je izbjeći proteste ali ako se ne može doći do rješenja takva situacija je jedno od mogućih rješenja. Npr. demonstracije u Belgiji jednom nijesu dale rezultate. Ali smo zato organizovali šetnju u uniformama ulicama Brisela i privukli smo pažnju medija. Mi iz rukovodstva smo stali ispred medija i rekli šta je loše u belgijskoj vojsci.
Ipak uvijek je bolje da pričamo jedni sa drugima nego jedni o drugima.

Anketa

Odluku Ministra odbrane da prestane profesionalna služba za trideset vojnika po ugovoru bez obzira na zahtjev-predlog Načelnika Generalštaba VCG, komandanatai komandira jedinica da se tim vojnicima služba produži i u naredne tri godine, smatram:

Pretraga

Himna EUROMIL

Ovdje možete preuzeti himnu EUROMIL u MP3 formatu.